Prevencije zaraznih bolesti i važnost promicanja vrijednosti očuvanja ljudskog zdravlja bio je glavni poticaj za pokretanje projekta Biosigurnost i biozaštita u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.
Projekt se provodi u sklopu izvannastavne aktivnosti Biosigurnost i biozaštita . U projektu sudjeluju učenici 7. i 8. razreda osnovne škole te učenici u trogodišnjim i četverogodišnjim srednjim školama.
Putem digitalne platforme učenici sa svojim nastavnicima-mentorima obrađuju sadržaje koji se nalaze u sklopu Kurikuluma izvannastavne aktivnosti Biosigurnost i biozaštita
U našoj školi u projektu sudjeluje 10 učenika osmih razreda. Na kraju nastavne godine planirana je izložba modela i prezentacija rezultata istraživačkih radova i postera unutar škole.
Radovi učenika:
Crtež – biohazard
Diana Bielen - 8.d razred
Biohazard - biološka opasnost - koristi se za označavanje bioloških materijala koji predstavljaju prijetnju zdravlju ljudi. Može se raditi o mikroorganizmima, virusima, otrovima i sl.
Simbol biološke opasnosti razvio je 1966. Charles Baldwin, inženjer zaštite okoliša
Koliko puta si se našao u društvu jednog ili više svojih vršnjaka, a da za cijelo vrijeme zajedničkog druženja gotovo nitko nije prozborio niti jednu riječ? Vjerojatno, puno puta. Svi ste bili zaokupljeni malenim, pametnim stvarčicama, koje ste prevrtali u svojim rukama i koje su vam bile puno interesantnije nego li prijatelji oko vas.
Samo nekoliko klikova i pronašao si sve podatke koji su ti potrebni za rješavanje zadaće, usput si saznao koje jakne će biti“ in“ idućeg proljeća, komentirao status na Facebooku, a na Instagramu su osvanule „friške“ Dorine fotke sa skijanja.
Trebaju li i smiju internet i društvene mreže zamijeniti naše prijatelje i svakodnevnu komunikaciju s njima? Jamče li nam doista društvene mreže održavanje socijalnih kontakata ili je to samo obmana?
Od svoje pojave internet je postao neizostavni dio svakodnevice većine ljudi i promijenio način i kvalitetu naših života. Učinio nam je informacije dostupnijima, omogućio jednostavniju komunikaciju, olakšao pristup obrazovnim i zabavnim sadržajima, no treba li postati glavna preokupacija u našim životima?
Kada internet prestaje biti sredstvo kojim si olakšavamo svakodnevicu i postaje nešto čime se gotovo neprestano bavimo, kada nam virtualni prijatelji postanu važniji od naših stvarnih prijatelja – moramo se ozbiljno zabrinuti?
Sudionici: učenici sedmih razreda
Predmeti i grupe koji su sudjelovali u projektu i njihove aktivnosti:
Hrvatski jezik: izvješća, Maksimir u hrvatskim književnim djelima, Povijest Zoološkog vrta i parka Maksimir
Likovna kultura: crteži životinja u različitim tehnikama
Engleski jezik: izrada vodiča kroz Maksimir na engleskom jeziku
Geografija: Zoogeografija – zastupljenost životinja s pojedinih kontinenata
Biologija: Vodozemci; Gmazovi; Ptice; Sisavci; Naj – Zoo ( tko najduže, a tko najkraće spava; koga najčešće, a koga najrjeđe hrane, tko pojede najviše, a tko najmanje hrane; kome je potrebna najveća, a kome najmanja nastamba; tko ima najviše potomaka,…
Ptice pjevice parka Maksimir – suradnja s ornitološkim društvom
Filmska grupa: Izrada dokumentarnog filma o Maksimiru
Novinarska grupa: Intervju s posjetiocima Maksimira;
- prikupljene materijale obradili smo u školi i povodom Dana škole postavili izložbu naših radova
Jedan od vodećih ekoloških problema je onečišćenje, prvenstveno onečišćenje okoliša i voda. Zadaća koja nam se nametnula jeste djelovati, učiniti nešto kako bi te posljedice umanjili ako ih već ne možemo u potpunosti otkloniti. Dugoročni cilj ovog projekta bio je potaknuti razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema prirodi.
Tijekom provedbe projekta brinuli smo za potok uz koji naši učenici žive, a u nastojanju produbljivanja njihove povezanosti s istim predvidjeli smo u okviru projekta i nekoliko radionica kojima je zadaća bila upoznati učesnike s prošlošću potoka (stari običaji i zanati) .
Nastojali smo u projekt uključiti ili barem sa sadržajem istog upoznati što veći broj učenika stoga je filmska grupa bilježila sve radionice, kako one u prostorima škole tako i one na terenu.
Sveukupni rad prezentiran je na kraju nastavne godine izložbom u prostorima škole.
Autori projekta i provoditelji programa bili su profesor hrvatskog jezika – Boris Simeoni i profesorica biologije – Emica Orešković.
Program je provođen kroz teoretsku edukaciju, terenski rad, radionice i suradnju s vanjskim suradnicima, a trajao je od gotovo cijelu nastavnu godinu, od listopada do svibnja. Sadržaj je bio raznovrstan pa je projekt u svim fazama provedbe imao veliki broj sudionika.
Predavanje – Zaštita prirode i problemi onečišćenja
Obilazak potoka –promatranje, opisivanje i dokumentiranje stanja; dokumentiranje najljepših mjesta i označavanje crnih točaka; uređenje u suradnji s lokalnim stanovništvom;
Što to živi u potoku? – biološka analiza vode
Izlet – promocija vrijednosti potoka u njegovog okoliša u rekreativne svrhe
Sudjelovanje u obilježavanju Dana voda na Jarunu
Izrada makete «Moj potok u novom ruhu»
Priprema materijala za izložbu
Istraživanje – povijest potoka u povijesti kraja; posjet muzeju;
Izložba na temu «stari zanati»
Potok u srcu Zagreba
Njegovanje starih zanata i razvijanje vještina – (Izrada košara od vrbina pruća, izrada punteka, izrada opasača, izrada opanaka)
Praćenje radionica kamerom
Snimanje filma na temu stari zanati
Montaža filmskog materijala
Sinkronizacija
Projekcija filmova
Projekt je prepoznat i financiran od strane Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, kao program neformalnog obrazovanja.
Ovaj program je kroz korelaciju teoretskih spoznaja iz biologije i geografije, te uključivanjem učenika u praktična djelovanja u području ekologije i eko-proizvodnje zdrave hrane (eko-imanja) razvijao i povećava svjesnost mlade populacije o značaju zdrave prehrane za osobno zdravlje i za razvoj poljoprivrede Hrvatske. Njime su učenici uz pronalaženje osobnih interesa kroz svrhu zdravog odrastanja spoznali potrebu zajedničkog djelovanja (timski rad) potrebnog za kvalitetno upravljanje prostorom koji im pripada.
Nositelji programa bile su profesorice biologije i geografije – Ema Orešković i Marija Samardžija. Program se provodio tijekom cijele školske godine i u realizaciju istog osim učenika bili su uključeni i njihovi razrednici, roditelji i veliki broj vanjskih suradnika – Eko centar Mavrović, Eko imanje Javorove livade u Mokrešu, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
Ciljna skupina bili su prvenstveno učenici OŠ Medvedgrad, ali i druga djeca s kojom kontaktiraju, njihovi roditelji, ali i nastavnici kojima je program bio poticaj za pokretanje multidisciplinarnih programa kojima su pokazali korisnost teoretskih znanja u svakodnevnom životu i na taj način sudjelovali u razvoju kvalitete života budućih naraštaja.
Ciljevi programa (dugoročni i kratkoročni) bili su vrlo brojni, a neki od njih su:
razvijati kod djece zdrave prehrambene navike i oblikovati zdrave prehrambene stavove
izgrađivati ekološku svijest i ljubav prema prirodi
upućivati na racionalno korištenje prirodnih resursa
težiti održavanju ravnoteže između 4 osnovna stupa održivog razvoja: ekologije, gospodarstva, stanovništva i centara moći (institucija ili pojedinaca)
podržavanje potrebe razvoja ruralnog prostora i revitalizacije tradicijskih imanja kao važne gospodarske osnove Republike Hrvatske
ohrabrivanje za osobnu inicijativu i poduzetništvo
- praćenje europskih procesa i tržišnih trendova i traženje svojih mogućnosti unutar njih
- poticati pozitivan odnos prema radu te kritičnost i samokritičnost kod vrednovanja postignutih rezultata
- educirati učenike o važnosti redovite i pravilne prehrane
- promoviranje zdrave prehrane među vršnjacima kroz školske radionice
- informirati učenike o mogućnostima i načinu proizvodnje zdrave hrane u našim krajevima
aktivni kontakt urbane djece s prirodom seoskog okoliša (seoskom okolicom i seoskim stanovništvom)
naučiti prepoznavati najpoznatije vrste voća, povrća i žitarica koje koristimo u prehrani te spoznati njihovu vrijednost za zdravi način prehrane
razumjeti da prirodne metode prihranjivanja i zaštite bilja rezultiraju proizvodnjom zdrave hrane
sudjelovanje u obavljanju poljoprivrednih poslova kroz organizirane radionice na poljoprivrednom imanju
upoznavanje s mogućnostima djelovanja vladinih i nevladinih organizacija i institucija u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Poljoprivredna savjetodavna služba, Zelena akcija, Prijatelji okoliša)
sudjelovanje u okvirima šireg ekološkog programa i doprinošenje podizanju razine ekološke svijesti
Provedba programa zasnivala se na:
teorijskoj edukaciji
terenskoj nastavi
radionicama na terenu
radionicama u školi
suradnji i radionicama s eko-proizvođačima
posjećivanju institucija
sudjelovanju u eko – projektu «Prijatelji okoliša» kao škola partner
organiziranju izložbi ekoloških proizvoda i zdrave hrane
Procjena i ocjena svake aktivnosti provodila se razgovorom sa svim sudionicima nakon provedbe te anketiranjem korisnika (učenika). Ujedno je svaki nositelj aktivnosti i voditelj skupine napisao izvješće s procjenom dostizanja postavljenih ciljeva, prijedlozima i sugestijama, te ga iznio na završnim sastancima provoditelja programa koji su se održavali krajem nastavne godine u kojoj je projekt provođen.
Ideja je proizašla iz činjenice da se 2009. godine obilježavala dvjestota godišnjica Darwinova rođenja. Istraživanje o životu i djelu C. Darwina učenici su proširili istraživanjem o podrijetlu čovjeka što smo upotpunili i terenskim radom. Posjetili smo Muzej evolucije u Krapini, te nalazište krapinskog pračovjeka na Hušnjakovu brdu, čime smo proširili spoznaje o temi koju smo si zadali. Na terenu je provedena i likovna radionica.
Rezultate istraživanja, različite radionice i aktivnosti koji su provođeni tijekom provedbe projekta objedinili smo i organizirali izložbu istog naziva kao i projekt.
Izložba, a i sam projekt rezultat su integrirane nastave biologije, informatike i likovne kulture u kojoj su sudjelovali učenici sedmih i osmih razreda naše škole.
Izložba je najprije postavljena u prostorima škole, a nakon toga i u prostorima knjižnice Kajfešov brijeg.
Autori i voditelji projekta su, uključujući i organizaciju izložbe, profesorica biologije Emica Orešković, profesorica informatike Žana Gagić, i profesor likovne kulture Boro Kolar.
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |