TERENSKA NASTAVA UČENIKA 6. RAZREDA: U SAMOM SRCU ZAGREBA
Pišu: Marija Kostelac (6. c), Novinarska grupa
Mnogi od nas rođeni su u Zagrebu, ali ne poznaju dovoljno zagrebačku povijest i kulturne ustanove. Priliku za upoznavanje grada u kojem živimo dobili smo 12. travnja, kada smo posjetili Hrvatsko narodno kazalište i Muzej za umjetnost i obrt.
U Hrvatskom narodnom kazalištu dočekale su nas ljubazne vodičice koje su nam u zanimljivoj jednosatnoj šetnji otkrile mnoge njegove tajne. Naučile su nas da je HNK svečano otvoren 14. listopada 1895. te da su njegovi arhitekti Hermann Helmer i Ferdinand Fellner, a posebnost je zgrade žuta boja.
Ljepota i na stropu!
Posebno zanimljivo bilo je razgledanje loža, one su poput sobica za bogate ljude. U njima su bitnu ulogu imali tepisi jer se zbog njih nije čulo hodanje za vrijeme predstave. Ono što nas je sve zadivilo bio je ,,tajni“ prolaz ispod ceste. Njime dolaze balerine iz zgrade baleta koja se nalazi preko puta. Bilo je zastrašujuće pomisliti da se nalaziš ispod ceste, ali istovremeno si i zadivljen! Ušli smo i u malenu prostoriju u kojoj su se nalazile žene velikih osmijeha. Krojile su kostime za predstave, što je vrlo odgovoran i naporan posao. U vrijeme našeg posjeta odvijala se proba za balet Petar Pan, smjeli smo sjesti u gledalište i u tišini promatrati šarenilo kostima.
Proba baleta Petar Pan.
Nakon zanimljive šetnje kazalištem, koja je mnogima bilo iskustvo koje nikada neće zaboraviti, krenuli smo u Muzej za umjetnost i obrt. Na putu prema njemu razgledali smo okolne zgrade (Pravni fakultet, Glazbena akademija) te zanimljive skulpture (Zdenac života, Sveti Juraj ubija zmaja). U muzeju je bilo zanimljivo. Stalni postav prikazuje razvoj umjetnosti i obrta od srednjeg vijeka do danas. Stolac iz srednjeg vijeka bio je malen i neudoban, a predmeti iz bidermajera ukrašeni su do najsitnijeg detalja. Malo su nas boljele noge, no izdržali smo.
Sat.
Motivi grafičke radionice koju je muzej za nas pripremio bili su proljeće i Uskrs. Nastale su zanimljive raznobojne čestitke koje smo ponijeli za uspomenu.
Umornog koraka uputili smo se prema autobusu. Naučili smo mnogo zanimljivosti o svojoj kulturi, ponovili neke lekcije iz škole... Bio je to poučan teren, na kojem smo još više upoznali svoj prekrasni grad, i nadamo se da će ih biti još.
Znate li da smo vidjeli Crnu Kraljicu na Kraljičinom zdencu? Kraljičin je zdenac izvor pitke vode potoka Kraljevca, a nalazi se na nadmorskoj visini od 529 metara. Ime je dobio po glasovitoj medvedgradskoj Crnoj Kraljici koja je u prvoj polovici 19. stoljeća ovdje imala svoj majur. Pretpostavlja se da je ona bila Barbara Celjska, supruga ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog. Život ove žene iznimne ljepote bio je razuzdan i poročan, bavila se alkemijom i voljela se odijevati u crno zbog čega je u hrvatskom narodu ostala zapamćena kao Crna Kraljica.
S kime smo se zapravo susreli? Budući da javna ustanova Park prirode Medvednica i Rotary klub Zagreb-Medvedgrad organiziraju obnovu Kraljičinog zdenca, tom su prigodom članovi Družbe vitezova zlatnog kaleža iz Donje Stubice odigrali igrokaz Crna Kraljica. Udruga djeluje već deset godina na prostorima Lijepe Naše, a i šire. Najstarija su takva skupina u Hrvatskoj, a osim njih danas postoji još pet takvih udruga. Kostime za svoje nastupe izrađuju sami i uz pomoć prijatelja, a metalne su oklope naručili iz Češke. U igrokazu smo imali priliku vidjeti jedan isječak iz Barbarine svakodnevice. Kako bi dokazala svoju snagu i okrutnost, ona mačem ubija dva viteza koja su joj se pokušala suprotstaviti. Mi smo se gledajući ovaj igrokaz uvjerili u moć Crne Kraljice, ali nje se danas više ne trebamo bojati. Možemo slobodno i bezbrižno šetati šumom i uz žubor njezina zdenca uživati u ljepoti prirode.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |