preskoči na sadržaj
Novinarska grupa

OSAMDESETE

Ispitivanje provele: Magdalena Milić, Lucija Radoš, Patricija Runjak, Vlatka Trputec i Nika Vuk, učenice 8. a i b

Osamdesete godine dvadesetog stoljeća bile su vrijeme odrastanja naših roditelja. Ako svoje roditelje upitate što su djeca tada voljela i kako su se igrala, možete očekivati da će se preko njihovih lica razvući veliki osmijeh. Vjerujte nam, nakon ovog malog istraživanja čini nam se da su im te osamdesete bile jako zabavne godine u kojima su uživali u bezbrižnosti svoga djetinjstva. Spominju oni i neke loše strane toga vremena, ali to je sada manje važno.

Budući da često na nastavi Hrvatskog jezika čujemo da je jezik živ i kako se mijenja kroz vrijeme i kulturološke promjene, učenicima naše škole ponudili smo da pokušaju dokučiti značenje iza nekih pojmova i riječi koje su karakteristične za vrijeme kada su naši roditelji bili djeca. Dakle, pitali smo ih Što je to Zagi/Branko Kockica/Muzički tobogan/Trg Republike/Ledolina/Gumi-gumi/Bajum-bajum, kako se u ono doba zvao nosač zvuka i kako se tada nazivala naša škola. Naime, naziv OŠ Medvedgrad potječe iz 1991. godine, a prije tog vremena naša je škola bila poznata pod drugim imenom. Znate li kojim?

 

Najzanimljiviji odgovori učenika  

(njihov je zadatak bio zapisati svoju pretpostavku ili na što ih taj naziv asocira):

ZAGI je „drugo ime za Zagreb“, „nadimak za onoga tko je iz Zagreba“, „igra popularna u osamdesetima“,  „trgovina za životinje“, „lik iz igrice“, „debeli Zagrepčanin“, „plava vjeverica koja je sad izumrla“.

 

BRANKO KOCKICA je „neka dječja igra“, „pjesnik ili pjevač dječjih pjesmica“, „TV emisija“, „crtić“,  „neki Branko koji je imao kockastu glavu“, „čovjek koji je izmislio RTL Kockicu“.

 

MUZIČKI TOBOGAN je „neki instrument“, „vrsta trube“, „kad se ljudi okupe oko tobogana i pjevaju“, „gramofon“, „glazbena ljestvica, ono do, re, mi...“, „tobogan s kojega se puštala glazba kao za zabavu djeci u parku“.

 

TRG REPUBLIKE je „glavni trg nekog grada“, „ neki stari trg“, „mjesto gdje se natjeravaju lopovi i policajci“, „Trg bana Josipa Jelačića“, „Trg dr. Franje Tuđmana“, „nekada se tako zvao Glavni kolodvor“.

 

LEDOLINA je „žena od Lede mede“, „natjecanje u klizanju“, „stari naziv za Ledo“, „klizalište“, „nekadašnji naziv za Čokolino“, „sladoled koji jede Lina“, „štand na kojemu se prodaje sladoled“, „kad jedeš kekse s mlijekom“.

 

GUMI-GUMI je „ona igra s užetom“, „gumica za brisanje“, „štrik koji cure preskaču“, „žvakaće gume“, „obrnuto od jumba jumba“.  

 

BAJUM-BAJUM je „brojalica“, „dječja pjesmica“, „sviranje koje je više lupanje“, „instrument koji sliči bubnju“, „vrsta slatkiša“, „navijačka pjesma za repku“.

 

Što je prethodilo CD-u kao nosaču zvuka? „Gramofon“ (mnogi su tako odgovorili), „kazet ploča, tak nekak“,  „ploča, ima ih moj tata na tavanu“, „kazeta“.

 

Kako se naša škola zvala tijekom 80-ih? „OŠ Medo“, „OŠ Strma cesta“, „OŠ Bijenik“ „po nekom piscu“, „zvala se po nekom vojniku ili ratnom heroju“, „OŠ Snježne kraljice“,  „Što nije oduvijek OŠ Medvedgrad?“

 

Točni odgovori:

Zagi je bio maskota studentskih sportskih igara, tj. Univerzijade koja je u Zagrebu održana 1987.

Branko Kockica bio je voditelj popularne dječje emisije koja se nazivala po njemu i koju su naši roditelji redovito gledali prije škole (prije popodnevne nastave).

Muzički tobogan je dječja glazbena emisija koja se prikazivala nedjeljom, vrsta TV kviza/igre u kojem se djeca natječu u glazbenim sposobnostima.

Trg Republike je nekadašnji naziv za Trg bana Josipa Jelačića, središnji zagrebački trg.

Ledolina je desertna krema (sladoled) s kraja 80-ih koju je proizvodila tvornica Ledo.

Gumi-gumi je dječja igra koja uključuje preskakanje rastezljive gume/trake; osobito je bila popularna među djevojčicama koje su gumi-gumi igrale na otvorenom, ali i po školskim hodnicima za vrijeme odmora.

Bajum-bajum je popularni naziv među djecom za kratki crtani film La Linea, talijanskog crtača Osvalda Cavandolija, u kojemu „lik izlazi iz crte“ i svađa se s crtačem. U odjavnoj melodiji crtića pjevaju se riječi „bajum-bajum“.

Što je prethodilo CD-u kao nosaču zvuka? Kaseta, a prije nje gramofonska ploča.

Kako se naša škola zvala tijekom 80-ih?Nikola Luketić Kozarčanin

 

Baš nam je bilo zabavno istraživati i razgovarati s roditeljima o njihovom djetinjstvu. Razgovarajte i vi s njima o „starim vremenima“, vidjet ćete kako će se raspričati „kak su se nekad djeca igrala, a nisu buljila u ekrane“. Da, a na čemu su oni to gledali tog Branka Kockicu i Muzički tobogan?

Nakon našeg istraživanja i čuđenja nad pojmovima koji su našim roditeljima nekada bili toliko bliski, dosjetili smo se da i mi, djeca 21. stoljeća, njima, djeci 20. stoljeća, često moramo objašnjavati pojmove, osobito one vezane za internet i modernu tehnologiju. Slijede riječi koje smo trebali približiti našim roditeljima i objasniti im kako se njima služiti: emoji, Twitter, Snapchat, Instagram, Minecraft, lol, youtuber...

Eto, i mi njih možemo nečemu poučiti!

                               

                                 Zagi - maskota Univerzijade iz 1987.

 

                              

                              La Linea, autora Osvalda Cavandolija




Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Sanja Lijović   datum: 24. 1. 2017.

CRNA KRALJICA NA KRALJIČINOM ZDENCU

Znate li da smo vidjeli Crnu Kraljicu na Kraljičinom zdencu? Kraljičin je zdenac izvor pitke vode potoka Kraljevca, a nalazi se na nadmorskoj visini od 529 metara. Ime je dobio po glasovitoj medvedgradskoj Crnoj Kraljici koja je u prvoj polovici 19. stoljeća ovdje imala svoj majur. Pretpostavlja se da je ona bila Barbara Celjska, supruga ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog. Život ove žene iznimne ljepote bio je razuzdan i poročan, bavila se alkemijom i voljela se odijevati u crno zbog čega je u hrvatskom narodu ostala zapamćena kao Crna Kraljica.

S kime smo se zapravo susreli? Budući da javna ustanova Park prirode Medvednica i Rotary klub Zagreb-Medvedgrad organiziraju obnovu Kraljičinog zdenca, tom su prigodom članovi Družbe vitezova zlatnog kaleža iz Donje Stubice odigrali igrokaz Crna Kraljica. Udruga djeluje već deset godina na prostorima Lijepe Naše, a i šire. Najstarija su takva skupina u Hrvatskoj, a osim njih danas postoji još pet takvih udruga. Kostime za svoje nastupe izrađuju sami i uz pomoć prijatelja, a metalne su oklope naručili iz Češke. U igrokazu smo imali priliku vidjeti jedan isječak iz Barbarine svakodnevice. Kako bi dokazala svoju snagu i okrutnost, ona mačem ubija dva viteza koja su joj se pokušala suprotstaviti. Mi smo se gledajući ovaj igrokaz uvjerili u moć Crne Kraljice, ali nje se danas više ne trebamo bojati. Možemo slobodno i bezbrižno šetati šumom i uz žubor njezina zdenca uživati u ljepoti prirode.

Priloženi dokumenti:
Muci li te nesto final.ppt

 
« Studeni 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji


 


 

 



 


 


 


 

 


 

 


 

 


 





preskoči na navigaciju