Kako najbolje pripremiti svoje dijete da postane spretan čitač
Rani razvoj čitalačkih vještina ima ključnu ulogu u kasnijem uspjehu u školi. Već prije gotovo četvrt stoljeća istaknuto je pet najvažnijih komponenti ranog čitanja (Lomax and McGee, 1987):
· Razumijevanje da se jezikom komunicira i upoznavanje osnovnih pravila čitanja (smjer čitanja, uloga naslova i sl.).
· Grafička svjesnost – prepoznavanje slova i razlikovanje njihovih oblika.
· Fonološka svjesnost – prepoznavanje glasovnih segmenata govora.
· Povezivanje slova i glasova (korespondencija grafema i fonema).
· Prepoznavanje i čitanje riječi.
Predčitateljske vještine razvijaju se već oko četvrte godine života i napreduju postupno. Jedan od najčešćih uzroka teškoća u čitanju su teškoće u razvoju fonološke svjesnosti. Ona obuhvaća sposobnost prepoznavanja, izdvajanja i manipulacije manjim dijelovima riječi (slogova, rime, glasova), a upravo se te vještine intenzivno razvijaju u predškolskoj dobi.
Razvoj fonološke svjesnosti odvija se u nekoliko faza:
1. Slogovno stapanje i raščlamba – dijete spaja slogove u riječ (npr. KU-ĆA = kuća) i rastavlja riječi na slogove (uz pljeskanje ili slične aktivnosti).
2. Prepoznavanje rime – dijete uočava riječi koje se rimuju (npr. nos–bos).
3. Fonemska razina – počinje oko 5. godine: dijete prepoznaje prvi i posljednji glas u riječi, spaja glasove u riječ (N–O–G–A → noga) i rastavlja riječ na glasove.
Najvažniji prediktori kasnijih teškoća u čitanju su:
· teškoće glasovne raščlambe,
· teškoće glasovnog stapanja,
· teškoće manipulacije fonemima (dodavanje, brisanje, premještanje glasova) (Lenček, Ivšac, Blaži, 2007).
Kako roditelji mogu pomoći?
1. Pjesmice i brojalice
Pjesmice i brojalice izvrstan su način za osvještavanje rime i ritma u jeziku. Tijekom učenja naglasite riječi koje se rimuju i potičite dijete da ih samo uoči. Možete pljeskati slogove u riječima kako biste olakšali njihovo uočavanje (npr. I-ŠO ME-DO U DU-ĆAN).
2. Igre sa slogovima
· Stavite ispred djeteta loptice ili kockice pa neka ubaci onoliko elemenata koliko riječ ima slogova.
· Možete isprintati slike s malim „kućicama“ ispod kojih dijete označava broj slogova.
3. Prepoznavanje prvog i zadnjeg glasa
Ovo je važna sposobnost prije prelaska na glasovnu analizu. Primjeri igara:
· „Koji prvi glas čuješ u riječi Aaaavion, Ssssat, Oooooko?“
· Kartice sa slikama koje treba spojiti s početnim slovom.
· Papirići sa slovima zalijepljeni na predmete u prostoru.
4. Glasovna analiza i sinteza
Ovo su najzahtjevnije vještine i razvijaju se posljednje. Možete ih vježbati u svakodnevnim situacijama — tijekom šetnje, obroka ili igre. Primjeri:
· „Koje glasove čuješ u riječi noga?“
· „Koju riječ dobijemo kad spojimo glasove U–H–O?“
Važno je znati
Ne može se preskočiti nijedna faza razvoja fonološke svjesnosti. Svaka se vještina gradi postupno — od jednostavnijih prema složenijima.
Dijete ne treba znati čitati prije polaska u školu, ali razvijena fonološka svjesnost omogućit će mu lakše i sigurnije usvajanje čitanja bez nepotrebnih prepreka.
LITERATURA:
· Lomax, R. G.; McGee, L. M. (1987) Young children’s concepts about print and reading: Toward a model of word reading acquisition, Reading Research Quarterly, 22., 237–256.
· Lenček, M.; Blaži, D.; Ivšac, J. (2007): Specifične teškoće učenja: osvrt na problemu u jeziku, čitanju i pisanju. Magistra Iadertina. Vol. 2(2). 107-119
· Blaži D.; Buzdum I.;Kozarić-Ciković, M. (2011): Povezanost uspješnosti vještine čitanja s nekim aspektima fonološkog razvoja, Hrvatska revizija za rehabilitacijska istraživanja, vol. 47(2). 14-25